{"id":2452,"date":"2023-09-15T19:10:37","date_gmt":"2023-09-15T19:10:37","guid":{"rendered":"https:\/\/util.hr\/?p=2452"},"modified":"2023-10-11T19:20:04","modified_gmt":"2023-10-11T19:20:04","slug":"2452","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/util.hr\/en\/2023\/09\/15\/2452\/","title":{"rendered":"Poskupljenja ne kre\u0107u od trgovca, nego od rasta inputa"},"content":{"rendered":"

Predsjednik Udruge trgovine i logistike, g. Denis \u010cupi\u0107, dao je veliki intervju za Jutarnji list<\/strong> o aktivnostima Udruge te situaciji na tr\u017ei\u0161tu. Prenosimo dio intervjua.<\/em><\/p>\n

Kako bi se obuzdala inflacija, najve\u0107i su trgovci pod pritiskom Vlade da snize cijene 365 artikala iz osnovne ko\u0161arice. Podaci o rastu cijena za kolovoz i drasti\u010dnom rastu iznosa fiskaliziranih ra\u010duna potvr\u0111uju da su gra\u0111ani ve\u0107 dvije godine pod stalnim udarom rasta cijena. Trgovina je u fokusu i zbog ograni\u010davanja rada nedjeljom. Sve to bit \u0107e teme i prvog kongresa Udruge trgovine i logistike, koja okuplja oko 30 \u010dlanica s gotovo 4,7 milijardi eura prihoda, a koji \u0107e se odr\u017eati 19. rujna u Zagrebu.<\/p>\n

Kakve su va\u0161e procjene za kretanje cijena do kraja godine \u010dak i ako se snize cijene osnovne ko\u0161arice?<\/b><\/p>\n

– Sla\u017eemo se s tim da se ograni\u010de cijene socijalnih artikala kao \u0161to su ulje i bra\u0161no, ali cijene nekih drugih artikala i dalje \u0107e rasti. Velik dio potro\u0161a\u010da je u limbu izme\u0111u kvalitetnog proizvoda koji im je preskup i iznad socijalnih artikala. U tom \u0107emo dijelu i dalje imati rast cijena odre\u0111enih proizvoda. Tu je prehrana samo jedan segment. Spirala inflacije \u0107e se nastaviti jer je jo\u0161 otvoreno pitanje cijena energenata koje \u0107e se, ostanu li visoke, prevaliti na dobavni lanac, \u0161to \u0107e se onda preliti na kupce i dodatno upogoniti inflaciju i dizanje cijena. To je opasnost za koju trenutno nitko nema rje\u0161enje dok god se ne smiri situacija s energijom i dok se ne shvati da posljednje tri godine \u017eivimo u ogromnom disbalansu. Trebamo raditi na tome da smirimo cijene energenata, a tu je i odgovornost EU jer je Europa najve\u0107a \u017ertva, a sve se na kraju lomi na kupcima koji pla\u0107aju vi\u0161e cijene. Nemamo kristalnu kuglu, ali ako bih trebao procijeniti, mislim da \u0107e se inflacija zadr\u017eati blizu 9 posto, s tim da \u0107emo i dalje imati blagi pad broja fiskaliziranih ra\u010duna.<\/p>\n

Neki primjeri rasta cijena su enormni, \u0161to pokazuje da je dio rasta ipak neopravdan?<\/b><\/p>\n

– Gra\u0111ani moraju shvatiti da ve\u0107e cijene u trgovini ne zna\u010de da taj prihod ostaje trgovcima. Prvo poskupljenje ne kre\u0107e ni od proizvo\u0111a\u010da, nego od rasta inputa, primjerice ve\u0107ih cijena brodarskog transporta, skupe struje i plina ili od nesta\u0161ica na tr\u017ei\u0161tu. I u tom lancu multiplikatora svatko ima jedan dio kola\u010da koji njemu pove\u0107ava ulazni tro\u0161ak, pa na kraju dana dolazimo do efekta pove\u0107anog tro\u0161ka za kupca.<\/p>\n

I dobit pojedinih trgovaca bilje\u017ei dvoznamenkasti rast.<\/b><\/p>\n

– Sigurno je da ima i slu\u010dajeva neopravdanog dizanja cijena, ali rast dobiti privatnog sektora puno je manji nego rast javnog sektora pro\u0161le godine. Ako je nama rasla cijena 15 posto, sigurno nije toliko rasla i dobit. Kod trgova\u010dkih lanaca bilance treba i\u0161\u010ditati znatno pa\u017eljivije jer je puno njih u Hrvatskoj sada u fazi od 20 godina tr\u017ei\u0161nog ciklusa, \u0161to zna\u010di da kod ve\u0107ine njih istje\u010de amortizacija i da \u0107e se dobiti dizati puno vi\u0161e jer \u0107e imati druga\u010dije inpute u bilancama. \u010cinjenica je da je u trgovini koja posluje u Hrvatskoj ostao najmanji postotak od pove\u0107anih cijena. Najve\u0107i dio od toga je protekao u lancu pove\u0107anja cijena od proizvo\u0111a\u010da do distribucije jer se ve\u0107ina proizvoda uvozi.<\/p>\n

Prema podacima za srpanj i kolovoz, broj fiskaliziranih ra\u010duna zbog neradne nedjelje je 20 % manji, ali prihodi nisu padali. Zasad niste osjetili posljedice neradne nedjelje?<\/b><\/p>\n

– Inflacija je dovela do toga da promet u trgovini raste, da padovi nisu toliko visoki koliko bi bili da su cijene istih proizvoda ostale iste. Spirala poskupljenja pokrenula se u drugoj godini korone. Vlada je zabranu rada nedjeljom uvela u idealnom trenutku jer u prvim mjesecima primjene zapravo nitko ne mo\u017ee izvesti negativan zaklju\u010dak. Ako govorimo o efektu zabrane rada nedjeljom 2023.. on nije toliko porazan jer su trgovine do danas radile gotovo svake nedjelje osim jednog praznika. To zna\u010di da se za ostatak godine velik dio od 16 mogu\u0107ih radnih nedjelja ispucao. U zadnjem dijelu godine puno \u0107emo se vi\u0161e susretati sa zatvorenim trgovinama nedjeljom i tu \u0107e se, zapravo, po\u010deti osje\u0107ati puno ja\u010di pad u broju izdanih ra\u010duna i prodanih artikala, a posljedi\u010dno i malo ve\u0107i pad u prometu.<\/p>\n

Je li se promet nedjelje prelio na ostale dane?<\/b><\/p>\n

– U zagreba\u010dke trgova\u010dke centre nedjeljom do\u0111e izme\u0111u 100 i 120 tisu\u0107a ljudi. Pad ove godine ne\u0107e biti vidljiv kao 2024., kada \u0107emo tijekom cijele godine mo\u0107i raditi samo 16 nedjelja. Idu\u0107e godine negativni efekti bit \u0107e vidljivi u cijelom sektoru, a sigurno \u0107e jedan dio potro\u0161a\u010dke ko\u0161arice oti\u0107i i izvan zemlje zbog online kupnje. U financijskim brojkama punjenja dr\u017eavnog prora\u010duna to se i dalje ne\u0107e toliko osjetiti zbog inflacije, ali mi \u0107emo kao sektor postajati sve manje profitabilni i konkurentni. Trgovina nije visoko profitabilan, ali je u tro\u0161kovima jedan od najoptere\u0107enijih sektora. Za trgovinu i logistiku ne postoje nikakve kompenzacijske mjere osim mjera za struju.<\/p>\n

Hrvatska trgovina sektorski je najve\u0107i poslodavac, a pla\u0107e su iznimno neuskla\u0111ene, pa i kod najve\u0107ih trgovaca ima primjera da je razlika u pla\u0107ama dvostruka. Za\u0161to?<\/b><\/p>\n

– Trgovina prehrane ima najmanje pla\u0107e jer je radno najintenzivnija po broju radnika i imaju najvi\u0161e radnika po \u010detvornome metru. Kod njih u\u010dinkovitost po kvadratu, ali i, primjerice, u\u010dinkovitost u distribucijskom lancu utje\u010de na iznos pla\u0107a. Istovremeno, neki trgovci godinama su me\u0111u najpo\u017eeljnijim poslodavcima. U sektoru trgovine imamo i jedan i drugi segment. Problem radne snage u trgovini je generacijski, u percepciji po\u017eeljnosti radnog mjesta i rigidnosti radnog zakonodavstva. U maloprodaji radi izme\u0111u 80 i 90 tisu\u0107a zaposlenih te je oko 30 tisu\u0107a ljudi u djelatnostima povezanim s trgovinom. Imamo kontinuirani nedostatak radne snage.<\/p>\n

Ho\u0107e li broj stranih radnika u trgovini rasti zna\u010dajno?<\/b><\/p>\n

Kad je rije\u010d o strancima u trgovini, postoji barijera jezika i zato ih je ve\u0107ina sada u skladi\u0161tima. U trgovini je oko 3 posto strane radne snage i dugoro\u010dno \u0107emo morati ciljano dovoditi radnu snagu koja mo\u017ee raditi to\u010dno odre\u0111ene poslove i treba je obu\u010diti. Trebamo strukturiran i sektorski pristup radnoj snazi.<\/p>\n

***<\/p>\n

Isti\u010dete potencijal logistike kao sektora za rast. Za\u0161to?<\/b><\/p>\n

– Hrvatska ima \u017eeljeznicu koja pokriva cijelu Hrvatsku, kvaliteta na\u0161ih pruga za transport roba je dovoljna. Imamo mre\u017eu autocesta, prometne pravce koji sijeku Hrvatsku i luke. Imamo nekoliko jakih distribucijskih kompanija i strane ulaga\u010de, ali to je mo\u017eda 10% onoga \u0161to bismo mogli imati. Logistici nikad nismo strukturalno ni strate\u0161ki pristupili. Europa je iskoristila svoju infrastrukturu, i tu je prilika koju je Poljska ve\u0107 iskoristila. Trend povrata proizvodnje u Europu je vidljiv. Kad bi Hrvatska imala strate\u0161ki pristup i podr\u0161ku Vlade, u pet godina bismo mogli imati od 800 do milijun kvadrata skladi\u0161nih objekata. Samo bi jedan od strate\u0161kih ciljeva trebao biti da se takve investicije po\u010dnu doga\u0111ati u Hrvatskoj.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Predsjednik Udruge trgovine i logistike, g. Denis \u010cupi\u0107, dao je veliki intervju za Jutarnji list o aktivnostima Udruge te situaciji na tr\u017ei\u0161tu. Prenosimo dio intervjua. Kako bi se obuzdala inflacija, najve\u0107i su trgovci pod pritiskom Vlade da snize cijene 365 artikala iz osnovne ko\u0161arice. Podaci o rastu cijena za kolovoz i drasti\u010dnom rastu iznosa fiskaliziranih […]<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":2453,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-2452","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog"],"blocksy_meta":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/util.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2452","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/util.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/util.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/util.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/util.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2452"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/util.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2452\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2456,"href":"https:\/\/util.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2452\/revisions\/2456"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/util.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2453"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/util.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2452"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/util.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2452"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/util.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2452"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}